-
1 youth
[ju:Ɵ]plural - youths; noun1) ((the state of being in) the early part of life: Enjoy your youth!; He spent his youth in America.) mladost2) (a boy of fifteen to twenty years old approximately: He and two other youths were kicking a football about.) mladenič3) (young people in general: Some people say that today's youth has/have no sense of responsibility.) mladina•- youthful- youthfully
- youthfulness
- youth hostel
- youth mentor* * *[ju:m]1.nounmladost; mladina, mladi svet; mladeničin my youth — v moji mladosti, v mojih mladih letihthe youth of the world — mlada doba sveta, rani, zgodnji časiyouth will have its fling — mladost se mora iznoreti; mladost norost;2.adjectivemladinskiyouth organizer — mladinski organizator, mladinski vodja -
2 bloom
[blu:m] 1. noun1) (a flower: These blooms are withering now.) cvetica2) (the state of flowering: The flowers are in bloom.) razcvet3) (freshness: in the bloom of youth.) cvet2. verb(to flower or flourish: Daffodils bloom in the spring.) cveteti* * *I [blu:m]transitive verbskovati železo v kos, šibikoII [blu:m]nouncvet, razcvet, cvetenje; moka (npr. na slivah, grozdju); figuratively svežina, rdečica, lepotato take the bloom off s.th. — pokvariti, uničiti, zatreti v razcvetubloom of youth — prva mladost, cvet mladostiIII [blu:m]intransitive verb & transitive verbcvesti, razcvesti seIV [blu:m]nounvolk, gruda stopljenega železa -
3 bottle
['botl] 1. noun(a hollow narrow-necked container for holding liquids etc: a lemonade bottle.) steklenica2. verb(to put into bottles.) ustekleničiti- bottle up* * *I [bɔtl]nounsteklenica; močna pijačafiguratively the bottle — popivanjeto know s.o. from the bottle — poznati koga od rane mladostiAmerican black bottle — strupII [bɔtl]nounotep sena ali slameto look for a needle in a bottle of hay — zaman iskati, zaman si prizadevatiIII [bɔtl]transitive verbspraviti v steklenice, ustekleničiti; slang zasačiti -
4 dew
[dju:](tiny drops of moisture coming from the air as it cools, especially at night: The grass is wet with early-morning dew.) rosa* * *I [dju:]nounrosa, deževna kaplja; poetically solze; poetically svežostcolloquially mountain dew — (nezakonito) destiliran whiskyII [dju:]transitive verb & intransitive verborositi (se); poetically ovlažiti -
5 early
['ə:li] 1. adverb1) (near the beginning (of a period of time etc): early in my life; early in the afternoon.) zgodaj2) (sooner than others; sooner than usual; sooner than expected or than the appointed time: He arrived early; She came an hour early.) (pre)zgodaj2. adjective1) (belonging to, or happening, near the beginning of a period of time etc: early morning; in the early part of the century.) zgodnji2) (belonging to the first stages of development: early musical instruments.) starinski3) (happening etc sooner than usual or than expected: the baby's early arrival; It's too early to get up yet.) prezgodnji4) (prompt: I hope for an early reply to my letter.) hiter•- early bird* * *I [ɜ:li]adjectivezgodnji; prezgodnji; prvi, prvoten, začetenat an early date — kmalu, v bližnji bodočnostiit is early days yet — je še prezgodaj, še ni časan early riser — zgodnji vstajalec, -lka;II [ɜ:li]adverbzgodaj, rano; davnoearly to bed and early to rise makes a man healthy, wealthy and wise — rana ura zlata urato get up early — zgodaj vstati; biti zvit -
6 green
[ɡri:n] 1. adjective1) (of the colour of growing grass or the leaves of most plants: a green hat.) zelen2) (not ripe: green bananas.) zelen3) (without experience: Only someone as green as you would believe a story like that.) zelen4) (looking as if one is about to be sick; very pale: He was green with envy (= very jealous).) zelen2. noun1) (the colour of grass or the leaves of plants: the green of the trees in summer.) zelena barva2) (something (eg paint) green in colour: I've used up all my green.) zelena barva3) (an area of grass: a village green.) zelenica4) (an area of grass on a golf course with a small hole in the centre.) travnati del igrišča za golf5) (concerned with the protection of the environment: green issues; a green political party.)•- greenish- greens
- greenfly
- greengage
- greengrocer
- greenhouse
- greenhouse effect
- the green light* * *I [gri:n]adjectivezelen; svež, mlad, nov; nezrel, neizkušen; bledfiguratively nevoščljiv, ljubosumen; botany green agaric — sivkagreen hand — novinec, zelenecgreen light — zelena luč; figuratively prosta pot; uradna odobritevgreen eye — zavist, ljubosumnostII [gri:n]nounzelena barva, zelenilo; mladost, svežina, neizkušenost; igrišče (na trati); plural sveža zelenjavaIII [gri:n]1.intransitive verbzeleneti, pozeleneti;2.transitive verb(po)zeleniti; slang prevarati, za nos potegniti, preslepiti, prekaniti -
7 oat
[óut]nounbotany (običajno plural) ovespoetically pastirska piščalka; American slang to feel one's oats — delati se važnega, biti razigran -
8 pride
1) (a feeling of pleasure and satisfaction at one's achievements, possessions, family etc: She looked with pride at her handsome sons.) ponos2) (personal dignity: His pride was hurt by her criticism.) ponos3) (a group (of lions or of peacocks): a pride of lions.) krdelo•- the pride of
- pride of place
- pride oneself on
- take pride in* * *I [práid]nounponos, ošabnost, napuh; dika, čast; razcvet, višek, sijaj, lepota; krdelo (levov)pride of place — častno mesto, figuratively prednost; contemptuously vzvišenostII [práid]verb to pride o.s. (up)on — biti ponosen na kaj, ponašati se s čim -
9 prime
I 1. adjective1) (first or most important: the prime minister; a matter of prime importance.) prvi2) (best: in prime condition.) odličen2. noun(the best part (of a person's etc life, usually early middle age): He is in his prime; the prime of life.) najboljša leta- primary- primarily
- primary colours
- prime minister
- prime number
- prime time 3. adjectiveprime-time advertising.) v najbolj gledanem terminuII verb(to prepare (something) by putting something into or on it: He primed (=put gunpowder into) his gun; You must prime (=treat with primer) the wood before you paint it.) pripraviti- primer* * *I [práim]adjective ( primely adverb)prvi, prvoten, izviren, osnoven, primaren; bistven, glaven, najvažnejši; prvorazreden, izboren, odličen; mathematics primaren (število), nedeljivmathematics prime to each other — brez skupnega delilcaeconomy prime cost — nabavna cenaastronomy geography prime meridian — začetni (prvi) poldnevnikprime mover physics pogonska moč; technical pogonski stroj; figuratively glavno gibaloPrime Mover — bog, višja silaII [práim]nounzačetek; figuratively pomlad, svitanje, mladost, cvet; višek, popolnost; jedro, srčika; economy najboljša vrsta, izbrana kvaliteta; ecclesiastic ura prve molitve; mathematics primarno število; music prima; sport prvi položaj (pri sabljanju); znak ' (unča, minuta)in one's prime — v najboljših letih, na višku svojih močiIII [práim]transitive verbpripraviti (za delo); military nabiti (orožje); technical grundirati (tudi v slikarstvu); technical naliti vodo v črpalko (pred črpanjem), dovajati vodo v parni kotel, naliti bencin; aeronautics oskrbeti z gorivom; figuratively dajati navodila, podatke, instruirati (npr. pričo); slang opitiprimed military pripravljen za strel (npr. puška), slang pijan -
10 saint
[seint, ]( before a name[) snt]1) ((often abbreviated to St, especially when used in the names of places, plants etc) a title given especially by the Roman Catholic and Orthodox churches to a very good or holy person after his death: Saint Matthew; St John's Road.) svetnik2) (a very good, kind person: You really are a saint to put up with her.) svetnik•- saintly- saintliness* * *[séint]1.nounreligionsvetnik, -ica; bogomolec (pravi ali lažni); religion božji izvoljenec, blaženecAll Saints' Day religion vsi sveti (1. november)enough to make a saint swear — dovolj, da bi se še svetnik razjezil (zaklel)enough to provoke — ali to try the patience of a saint — dovolj, da bi še svetnik izgubil potrpljenjeyoung saints old sinners (devils) — zgodnja pobožnost ni dober znak; svetnik v mladosti, grešnik v starosti; mladost se mora iznoretito lead the life of a saint — živeti kot svetnik;2.transitive verbproglasiti za svetnika, kanonizirati; imeti koga za svetega; intransitive verb (večinoma saint it) živeti kot svetnik; igrati svetnika;3.adjectivesvet (krajšava St.); češčen kot svetnik, -ica -
11 somewhat
adverb (rather; a little: He is somewhat sad; The news puzzled me somewhat.) nekoliko* * *[sʌmwɔt]adverb pronoun nekoliko, malo, do neke mere; (redko) del, nekaj; (redko) nekaj važnega, nekdo (pomemben) -
12 sow
I [səu] past tense - sowed; verb1) (to scatter over, or put in, the ground: I sowed lettuce in this part of the garden.) sejati2) (to plant seed over: This field has been sown with wheat.) posejatiII noun(a female pig.) svinja* * *I [sáu]nounzoology svinja; technical kalup za ulivanje železa; technical kos litega železaas drunk as a sow slang pijan ko mavrato get (to take) the wrong sow by the ear figuratively ne pogoditi pravo (pravega krivca), prevarati se, ušteti se, potegniti napačne sklepeyou cannot make a silk purse out of a sow's ear figuratively iz slabega materiala ne moreš napraviti nič dobrega, figuratively ne moreš od koga zahtevati več od tistega, za kar je sposobenII [sóu]intransitive verb & transitive verbsejati, opraviti setev; posejati (seme), zasejati; figuratively raztresti, razširiti; gosto (kaj) posuti ( with z)as you sow so you shall reap — kakor si sejal, tako boš želyou must reap what you have sown — kot si si postlal, tako boš spal; kar si skuhal, moraš tudi pojestito sow the seeds of hatred (revolt) figuratively (za)sejati seme sovraštva (upora) -
13 teach
[ti: ]past tense, past participle - taught; verb(to give knowledge, skill or wisdom to a person; to instruct or train (a person): She teaches English / the piano; Experience has taught him nothing.) učiti- teacher- teaching* * *[ti:č]transitive verbučiti, poučevati; naučiti, priučiti; (u)vežbati, navajati; dresirati, trenirati; intransitive verb poučevati, biti učitelj, učiteljevati; American učiti nato teach s.o. manners — (na)učiti koga manirto teach s.o. better figuratively dopovedati komuto teach s.o. to whistle — naučiti koga žvižgatiI will teach him a lesson figuratively naučil ga bom, mu bom že pokazalI will teach you to steal! colloquially te bom že naučil krasti!you can't teach an old dog new tricks figuratively kar smo v mladosti zamudili, ne moremo v starosti nadoknaditi -
14 up
(to become covered (as if) with mist: The mirror misted over; The windscreen misted up.) zamegliti se* * *I [ʌp]nounvzpetost, strmina, višina; economy porast (tečajev, cen); colloquially srečen človek, srečko, povzpetnik; predstojnik; vlak (avtobus), ki vozi v mestoon the up-and-up colloquially vedno boljši; v redu, brezhibenII [ʌp]adjectiveki gre (vozi) gor; ki vodi proti (glavnemu) mestu; višji; s tendenco navzgor; pokonci; vzšel (sonce); narasel (reka); živeč v notranjosti (dežele); colloquially razburjen; končan; enak(ovreden)the up coach — kočija, ki vozi navkreberup line railway proga, ki vodi proti (glavnemu) mestuthe up train — vlak, ki vozi proti (glavnemu) mestu, v Londonup and doing before day colloquially že pred dnevom na nogahalready up and about colloquially že (zopet) na nogahto be up late — dolgo čuti, bedetihe is up in this subject — v tem predmetu je on na višini, je dobro podkovanto be up with the lark figuratively zelo zgodaj vsta(ja)tito be up against a hard job colloquially stati pred težko nalogoto be (had) up for colloquially biti pozvan pred sodnika zaradito be one up sport biti za točko boljšito be up for trial — biti (stati) pred sodiščem; obravnavati sethe fire is up — ogenj plamti, plapolathe game is up — igre je konec (tudi figuratively)how are you up for cash? colloquially kako si (kaj) pri denarju?the storm is up nautical vihar besniwhat's up? colloquially kaj pa je?, kaj se je zgodilo?III [ʌp]adverb1.gor, navzgor, kvišku, v zrak; proti toku (reki, vodi); nazajup from the grounds figuratively od temeljevup with the Democrates! — živeli demokrati!hands up! — roke kvišku!this tradition can be traced up to the Reformation — ta tradicija sega nazaj (tja) do reformacije;2.bliže k, bliže proti (mestu, kjer se nahajamo); figuratively više, na višjo stopnjoup and up — više in više, vedno višecome up! — pridi bliže!speak up! — govori(te) glasneje!to move up in the world — povzpeti se, napredovati v svetu (v družbi)I think of running up North — mislim napraviti majhno turo na sever;3.v razvoju, v gibanju, v razburjenju, v uporu itd.hurry up! — pohiti!, brž!shares (prices) are up — delnice (cene) se dvigajo;4.popolnoma, čisto, do kraja; skupajto drink up — izpiti, popitithe street was up — ulica je bila popolnoma razkopana;5.zgoraj, visoko; pokonci, na nogahI live two storeys up — stanujem v 2. nadstropjuto be early up — biti zgodaj na nogah, zgodaj vstajatithe Prime Minister is up — ministrski predsednik govori, ima besedoto sit up — sedeti v postelji;6.v mestu, na univerzi, v šolito stay up for the vacation — ostati v kraju študija (v kolidžu) za počitnice;7.up to —; a) (vse) do; proti, prekto be up to date — biti sodoben (moderen, v koraku s časom)I'll give up to 1000 dinars for it — plačal bom do 1000 din za to; b) na ravni, na nivoju, ustreznoup to the door ( —ali knocker) — slang izvrstno, primaup to par figuratively "na višini"not yet up to the ropes figuratively še neuveden, ki se še ne spoznayour work is not up to your usual standard — tvoje delo ni na nivoju tistega, ki ga navadno dosežešto be up to s.th. — nameravati kaj, snovati kaj, biti dorasel čemu, ustrezati čemu, biti (komu) do česa; biti odvisen od česa; biti pripravljen na; spoznati se na kajwhat are you up to? — kaj nameravaš?it is up to you (to decide) — vaša stvar je, da odločite; od vas je odvisna odločitevto be up to a thing or two figuratively biti prebrisanto feel up to s.th. — čutiti se doraslega čemu; biti pripraven, razpoložen za, dobro znati kajto get up to s.o. — držati korak s komto be up to the mark figuratively biti na višinito be up to snuff slang biti zvit (premeten, izkušen)I am up to your little game — dobro vem, kaj spletkarišwhat has he been up to? — kakšno neumnost je spet napravil?you have been up to some trick again! — si že spet naredil kakšno budalost!it is up to you to prove it — vi morate to dokazati;8.pod vodstvom (pri študiju na univerzi)I was up to A. — A. je vodil moje študije, je bil moj mentor (tutor);9.up with, against — etcup with — na isti višini z, v isti oddaljenosti zto come up with s.o. — dohiteti kogaup with you! — vstani!, pridi gor!up into — gori v, gorup on — više (od, kot)up till — vse do;IV [ʌp]preposition (gori) na; gor, navzgor, navkreber kvišku; proti, k, do, ob, vzdolž; proti notranjostiup the hill — navkreber, po hribu navzgorup a tree figuratively v stiski, v škripcihV [ʌp]intransitive verb (nenadoma) vstati, se dvigniti; colloquially dvigniti (kvišku); American povzpeti se (to na)up and at him! — nanj!, za njim!he upped with his head — iztegnil (pomolil) je glavo ven; transitive verb colloquially dvigniti, pobrati; American povišati, povečati (cene, proizvodnjo itd.)VI [ʌp]interjectionup! — kvišku! pokonci!up (with you)! — vstani(te)!; vstati! -
15 wild
1) ((of animals) not tamed: wolves and other wild animals.) divji2) ((of land) not cultivated.) divji3) (uncivilized or lawless; savage: wild tribes.) divji4) (very stormy; violent: a wild night at sea; a wild rage.) divji5) (mad, crazy, insane etc: wild with hunger; wild with anxiety.) blazen6) (rash: a wild hope.) divji7) (not accurate or reliable: a wild guess.) na slepo8) (very angry.) divji•- wildly- wildness
- wildfire: spread like wildfire
- wildfowl
- wild-goose chase
- wildlife
- in the wild
- the wilds
- the Wild West* * *I [wáild]1.adjective ( wildly adverb)divji, neukročen, neudomačen; neciviliziran, barbarski, neizobražen; plašen, plah, plašljiv (divjačina); neobljuden, pust, neobdelan (zemlja); neurejen, zmršen, skuštran (lasje); neobrzdan, razuzdan; svojeglav; figuratively razburjen, besen; buren, silovit; brezumen, nor, strasten; slučajen, naključen, nesmotrn, nepremišljen; colloquially hlepeč po, divji (nor) naa wild guess — čisto, golo ugibanjewild honey — divji, gozdni meda wild life — divje, razuzdano življenjewild pain — divja, blazna bolečinato drive s.o. wild — spraviti koga v besnost, razbesniti kogato settle down after a wild youth — umiriti se po vihravi mladosti;2.adverbdivje; nepremišljeno, brez glave; nesmotrno, tjavdanto run wild — divje rasti, figuratively rasti brez nadzorato shoot wild — streljati na slepo, brez ciljaII [wáild]noundivjina; (peščena) pustinja, puščava; neobdelana zemlja -
16 wild oat
[wáildout]noundivji oves; plural figuratively mladostni grehito sow one's wild oats — izdivjati se v mladosti; unesti se -
17 youthless
[jú:mlis]adjectivebrez mladosti, nemlad, nemladosten
См. также в других словарях:
Dvorana Mladosti — Location Trsat, Rijeka, Croatia Coordinates … Wikipedia
mladóst — i ž (ọ̑) 1. doba v človeškem življenju od otroštva do zrelih let: mladost hitro mine; burna, vesela mladost; prva, zgodnja, ekspr. rosna, star. zorna mladost / večna mladost // ta doba pri posameznem človeku: mladost je preživela na deželi;… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
Mica Zivkovich — Zivkovich with his camera that he used to document seminal moments in Yugoslav history Mica (Milan) Zivkovic (1917–1990) was a Serbian photojournalist and documentary filmmaker whose 500 newsreels documented everything from seminal historical… … Wikipedia
Otpor! — logo Otpor! (Serbian Cyrillic: Отпор!, English: Resistance!) was a civic youth movement that existed as such from 1998 until 2003 in Serbia (then a federal unit within FR Yugoslavia), employing nonviolent struggle against the regime of Slobodan… … Wikipedia
Bahnstrecke Belgrad–Bar — Streckenlänge: 476 Km km Spurweite: 1435 mm (Normalspur) Zweigleisigkeit: nein … Deutsch Wikipedia
Зорьян, Ника — В Википедии есть статьи о других людях с такой фамилией, см. Зорьян. Ника Зорьян Nika Zorjan Дата рождения 3 декабря 1992(1992 12 03) (20 лет) Место рождения … Википедия
štaféta — e ž (ẹ̑) 1. šport. tekmovanje, pri katerem se tekmovalci posameznih ekip po določeni razdalji in po določenih pravilih zamenjavajo: udeležiti se štafete; tekmovati v štafeti; štafeta v plavanju / zmagati v štafeti štirikrat sto metrov //… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
Jugend — 1. Alt Jugend der gewiss todt. – Gruter, I, 4; Petri, I, 11; Latendorf II, 6. 2. An der Jugend ist alles lieblich. Lat.: Pueritia semper amabilis. (Seybold, 464.) 3. Auf die Jugend ist kein Verlass, sie will heut dies und morgen das. Abraham a… … Deutsches Sprichwörter-Lexikon
Stadion HNK Cibalia — Stadion Cibalia Former names Stadion Mladosti Location Vinkovci, Croatia Built 1966 Renovated 1982, 2003, 2008, 2010 Capacity 10,000 … Wikipedia
Stjepan Božić — Daten Geburtsname Stjepan Božić Gewichtsklasse Supermittelgewicht Nationalität Kroatisch Geburtstag … Deutsch Wikipedia
iz — (čega, koga) prij. (s G) 1. {{001f}}kazuje mjesto iz unutrašnjosti kojega ili mjesto iz čije unutrašnjosti što izlazi ili potječe (u prostornom i vremenskom smislu) [izaći ∼ sobe; piti ∼ čaše; ∼ godine u godinu] 2. {{001f}}kazuje uzrok [radim ∼… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika